Diplomatija na čekanju: Ključni datum je 14. juli, u opticaju dva imena za Schmidtovog nasljednika

Vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis J. Crishock zvanično je, barem privremeno, preuzeo upravljanje OHR-om u BiH. Pravac njegovog djelovanja, poručuje, ostaje isti.

"Nastavljamo se fokusirati na očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, te osiguranje potpunog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine“, poručio je Crishock.

Ovom prelaznom rješenju pribjegli su ambasadori Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira nakon što ni juče, u Sarajevu, nisu postigli dogovor o Schmidtovom nasljedniku.

"Ovdje su u pitanju strateški interesi. SAD, zajedno s Italijom, pokušavaju progurati neku varijantu koja će, faktički, srušiti ustavni poredak BiH i koja će državnu imovinu BiH predati u ruke američkih privatnih preduzetnika koji će s njom ko zna šta uraditi. S druge strane imamo evropske vodeće sile – Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku, koje ne dozvoljavaju da se ide tim putem koji traži da se, prije svega, donese zakon o državnoj imovini i da se ne krčmi državna imovina i ne predaje u ruke entiteta", ocijenio je profesor međunarodnih odnosa Zlatko Hadžidedić.

Hadžidedić podsjeća da BiH prvi put na svojoj strani ima Veliku Britaniju, što je svojevrsna senzacija i posljedica “raskida” s Trumpovom administracijom. Prvi put se, historijski, na istoj strani nalaze Njemačka i Britanija, što ukazuje na to da bi u ovoj trci, američka strana, ipak mogla da izvuče deblji kraj.

Ko će zvanično biti imenovan na ovu funkciju moglo bi da bude jasno 14. jula, kada se očekuje nova sjednica Savjeta za implementaciju mira. U opticaju su, za sada, dva najzvučnija imena – Antonio Zanardi Landi, kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države i Italija, te Rene Troccz, kandidat Njemačke i Francuske. Kao kompromisno rješenje, nezvanično je u opticaju i treće ime, koje bi zadovoljilo interese obje strane.

Da se ulozi visokih predstavnika pristupilo na drugačiji način od onog u protekle tri decenije, radi postizanja kompromisa, primjećuju predstavnici vlasti u Republici Srpskoj, kojima je, kao i predstavnicima opozicije, održavanje bonskih ovlaštenja neprihvatljivo.

“Volio bih da što prije Kancelarija visokog predstavnika u BiH bude zatvorena. Da pokažemo da smo dovoljno demokratsko društvo u kojem možemo da radimo svoj posao sa domaćim ljudima i da nam ne treba strano tutorstvo”, izjavio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PDP) Branislav Borenović.

Sličan stav dijeli i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

“Dosadašnji visoki predstavnici unijeli su mnogo nereda i narušili odnose, stoga je krajnje vrijeme da se BiH oslobodi tutorstva. Treba provjeriti da li Aneks 10 Dejtonskog sporazuma predviđa postojanje vršioca dužnosti visokog predstavnika”, naveo je Dodik.

Dok pojedini pravni stručnjaci imenovanje vršioca dužnosti tumače dvostrano - kao izrugivanje međunarodnom pravu ili prelazno rješenje da se konačno dođe do kompromisa, ovaj potez, stava su drugi, apsolutno nije uvod u zatvaranje OHR-a u BiH.

“Mislim da oni koji ulaze u takve rasprave zaista ne znaju o čemu pričaju. Čak ni sa ovom, Trumpovom opcijom, zatvaranje OHR-a nije predviđeno”, dodao je profesor međunarodnih odnosa Zlatko Hadžidedić.

Da osporavanje mandata visokog predstavnika od zvaničnika u Republici Srpskoj predstavlja direktne prijetnje miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, te da nadležnosti novog visokog predstavnika ne smiju oslabiti, poručuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Iz Ruske ambasade u BiH, međutim, poručuju da Rusija ostaje dosljedna svom principijelnom stavu, da je nakon Valentina Inzka mjesto visokog predstavnika u BiH upražnjeno, a novi visoki predstavnik može preuzeti svoju funkciju tek nakon što dobije odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.

Jasno je, međutim, da se od narednog visokog predstavnika očekuje pitanje rješenja državne imovine, razloga zbog kojeg je, kako mnogi vjeruju, Christian Schmidt i otišao.

“Mislim da je nama u BiH da nađemo rješenje, a ne da nam ga neko nameće", istakla je delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (HDZ BiH) Marina Pendeš.

Da se rješenje mora tražiti unutar institucija smatra i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (SBiH) Džemal Smajić.

“Državna imovina se mora dogovoriti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ni visoki predstavnik nema ovlaštenja, a mislim ni snage da donosi takve odluke”, poručio je Smajić.

Podsjećamo, Louis Crishock, američki je diplomata bogate biografije. Diplomirao je teologiju, magistrirao sociologiju, a od 2024. nalazi se na funkciji prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt. Prije toga, bio je angažovan i u diplomatskim misijama na Arktiku, Grenadi i Rusiji.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad